Snovi su enigma ljudske vrste. Zadržavaju nas fascinantnim i zabavnim kroz vijeke naše civilizacije.

Od početaka ljudskih društava, čovjek je pokušavao otkriti tajna značenja skrivena ispod mističnog zastora snova, često im pripisujući božanske poruke i predznake iz druge dimenzije.

Čak i u suvremenom svijetu, kada se znanost o ljudskoj svijesti i osobnosti razvila do te mjere da smo sposobni mjeriti i analizirati apstraktne i nedokučive pojave kao snove, ljudi im pristupaju s određenom dozom opreza i praznovjerja.

Znanstveno objašnjenje tvrdi da su snovi svojevrsni moždani impulsi, ali zašto i kada se javljaju još uvijek je neka vrsta misterija za ljudsku vrstu, općenito.

Mistika i znanost sanjanja

Ljudska vrsta je od davnina bila zaintrigirana i fascinirana fenomenom sanjanja. Mnoga velika povijesna carstva i društva imala su poseban stav poštivanja i uvažavanja snova. Snovi se često vide proročanski, nadziru i nagovještavaju.

U mnogim svjetskim kulturama snovi su namjerno inducirani kako bi se predvidjela budućnost ili analizirali sadašnji događaji i okolnosti. Šamani, svećenici i drugi vjerski predstavnici bili su visoko cijenjeni zbog svoje navodne mistične moći da kroz snove vide ishod nekih događaja.

Ljudska vrsta uvijek je bila fascinirana stvarima koje se nije moglo logički objasniti, pa se svim fenomenima koji se smatraju nadnaravnim ili božanskim pripisuje poseban značaj i moć.

Neke od najvećih povijesnih ličnosti često su vodili savjeti i prijedlozi koje su dobili od svojih gatara, svećenika i proročanstava do kojih su došli iz snova.

Suvremeni ljudi i dalje su impresionirani i očarani svojim snovima. Sigurno ste se pitali o pravoj prirodi snova. Postoji li za njih zadovoljavajuće objašnjenje u smislu znanosti i modernog znanja? Suvremena objašnjenja snova javljaju se unutar popularnih psiholoških teorija, koje su predložili Sigmund Freud i Carl Jung. Prema frojdovskom objašnjenju, snovi se tumače kao nesvjesni dijelovi ljudskog uma.

Snovi su slike i prizori koji ilustriraju naše stvarne želje i potrebe koje potiskujemo u budnom životu. Logično, sva napetost nakupljena stalnim potiskivanjem mora negdje procuriti.

Prema tumačenjima psihologije, snovi su ispušni ventil za naš um.

Neke druge teorije sugeriraju da snovi nisu ništa drugo do moždani impulsi koji se javljaju u našem umu tijekom sna, bez stvarnog značenja.

Drugim riječima, one nisu neke smislene, sugestivne ili proročanske poruke s druge strane našeg uma. Snovi su nasumične slike koje se javljaju dok naš mozak obrađuje naše misli.

Neke studije tvrde da su snovi svojevrsni obrambeni mehanizam koji nas uči kako reagirati u prisutnosti prijetnje u stvarnom životu. To se objašnjava činjenicom da i životinje sanjaju.

Dokazano je da mačke sanjaju, na primjer.

Budući da životinje nisu živa bića kao ljudi, ne tumače snove da im pripišu smisao; snovi im služe kao sustav upozorenja i samoobrane.

Snaga svijesti tjera ljude da instinktivno pokušavaju dati snovima smisao, istog trenutka kad se probudimo.

Ciklus sanjanja

Znanstvene studije tvrde da svi ljudi sanjaju, svaku noć. Nije važno sjećate li se o čemu ste sanjali ili ne. Ljudi obično govore da ne sanjaju, ako se ne mogu sjetiti nijedne slike nakon što su se probudili.

Međutim, znanost ima različite prijedloge, iako ne postoje stroge teorije koje bi dale zaključak o prirodi i procesu sanjanja. Studije su pokazale da buđenje ima utjecaj na naše snove.

Provedeni su brojni pokusi kako bi se utvrdilo koji će čimbenici i na koji način utjecati na same snove i našu sposobnost da ih se sjetimo.

Dokazano je da ako se probudimo tijekom REM faze sna, najvjerojatnije bismo se mogli prisjetiti detaljnih informacija o snu.

Snovi se uglavnom pojavljuju tijekom REM faze sna, iako se mogu dogoditi i tijekom drugih dijelova ciklusa spavanja.

Međutim, REM snovi obično su nezaboravni i prilično živopisni. REM faza je faza brzog kretanja očiju. To je stupanj sna koji je najbliži stupnju budnog ljudskog uma.

Znanstveno ga karakteriziraju brzi i nasumični pokreti očiju, pasivne kontrakcije mišića i desinkronizirani moždani valovi. To su uvjeti zbog kojih ljudi imaju živopisne snove i sjećaju ih se. REM faza povezana je s kreativnošću i lucidnim snovima.

Koliko često ljudi sanjaju?

Kao što smo već spomenuli, svi sanjamo, svaku noć. Nema zaključka u vezi s tim zašto se ne sjećamo svojih snova, iako je objašnjivo zašto se možemo prisjetiti snova s ​​REM pozornice.

Bilo da se osoba sjeća sna ili ne, ljudi približno sanjaju oko dva sata po noći. Ljudi tijekom jedne noći imaju otprilike četiri do šest snova.

Prosječna osoba spava oko sedam do osam sati; obično se dva sata provode u snu. San obično traje od pet do trideset minuta.

Ne postoji posebno objašnjenje zašto zaboravljamo svoje snove, bez obzira koliko bizarne ili čudne slike mogle izgledati. Postoje neke znanstvene pretpostavke koje bi mogle objasniti fenomen zaborava snova.

Regije mozga odgovorne za logiku i planiranje pokazuju smanjenu aktivnost dok spavamo, pa je to možda razlog zašto naš mozak ne smatra važnim zabilježiti priče.

Kad je naš sustav za logiku i planiranje na najnižoj razini funkcioniranja, ne bavimo se predviđanjima i ne moramo razmišljati o tome što bi određeni događaj mogao proizvesti, pa imamo slobodnu i aktivnu interakciju sa svojim snovima.

Epizode REM -a progresivno se produljuju kako noć odmiče. To također znači da se snovi koji se javljaju tijekom REM faze produljuju proporcionalno epizodama REM -a. Prosječna osoba tijekom sna obično doživi od četiri do pet REM epizoda.

Prva epizoda traje samo deset do dvanaest minuta, druga epizoda može trajati petnaest do dvadeset minuta i tako dalje. Snovi koji prate faze REM -a obično traju isto vrijeme.

Proporcionalno, brzina pronalaženja snova raste s brojem REM faza. Navodi se da ljudi imaju vrlo jasno sjećanje na snove iz posljednje REM faze.

Sposobni su se prisjetiti detaljnih informacija dobivenih iz sna, poput živopisnih opisa slika snova, zvukova, boja, emocija itd.